Skip to main content

Širenje kamenoloma Ponorac – srljanje u ponor zbog koristi investitora

Planirano dalje širenje površinskog kopa kamenoloma „Ponorac” u opštini Kučevo neprihvatljivo je zbog potencijalnih dugoročnih posledica po vodosnabdevanje, podzemne kraške tokove, zaštićene pećine, biodiverzitet, turizam i bezbednost lokalnog stanovništva.

Potencijalna korist od rudne rente koju bi Opština Кučevo ostvarivala širenjem kopa kamenoloma „Ponorac“ zanemarljiva je u odnosu na ekološku štetu koju potencijalno ovakva delatnost može načiniti za specifično kraško prodručje.

Projekat koji ugrožava javni interes iniciran je i osmišljen kako bi se pre svega obezbedio profit investitora (ABM International d.o.o.) bez obzira na negativne posledice do kojih može dovesti dalje širenje kamenoloma. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije u potpunosti se protivi širenju rudnika, uz zahtev da se Nacrt Plana detaljne regulacije odbaci u celosti, da se spreči dalje širenje kamenoloma „Ponorac“, a postojeći kop u narednom periodu zatvori i rekultiviše.

Ovo su neke od ključnih primedbi  koje smo podneli na javni uvid u Nacrt Plana detaljne regulacije za površinski kop „Ponorac“ u КO Ravnište i КO Ceremošnja sa Izveštajem o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu.

  1. Neposredna blizina zaštićenih područja

    Područje kopa „Ponorac“ se nalazi u neposrednoj blizini dva zaštićena Spomenika prirode – pećine Ravništarka i Ceremošnja. Usled miniranja, direktno bi bila ugrožena pećina Ravništarka koja se nalazi sa druge strane brda, a razdaljina bi se smanjila na manje od 700 metara vazdušne linije. Područje bi u budućnosti moglo da postane deo NATURA2000 mreže na osnovu velikog broja zaštićenih, strogo zaštićenih i endemičnih vrsta koje naseljavaju ovo kraško područje.
    • Pećina Ceremošnja, foto: Rada Vlada, Wikimeda Commons
  2. Rizik po vodosnabdevanje lokalnog stanovništva

    Širenje otvorenog kopa potencijalno bi ugrozilo kaptažu kod vrela i vodopada Siga u podnožju Velikog Štubeja kojim se snabdevaju sela Plavčevo, Ceremošnja i Ravnište. S obzirom da se radi o kompleksnom kraškom području, sa složenim podzemnim tokovima i ponornicama, svako dalje ugrožavanje širenjem kopa bez prethodne hidrogeološke studije je nedopustivo.U Izveštaju strateške procene uticaja na životnu sredinu otvoreno se navodi da ispitivanja kvaliteta vodotokova Ponorac ili Teveridž nisu ni vršena što jasno ukazuje na neozbiljnost pristupa ovoj problematici.
    space
  3. Nespojivost sa strateški deklarisanim opredeljenjima, turizmom i zaštićenim područjima

    Trenutna eksploatacija kamena direktno podriva razvojne ciljeve definisane u Prostornom planu opštine Кučevo i može naneti trajnu ekološku štetu osnovama za razvoj seoskog i ekoturizma. Dve turističke atrakcije – Zviška potajnica i Bisina pećina – već su značajno oštećene aktivnim kamenolomima kod Kaone i Ponorca. Konkretno, Bisina pećina je kompletno uništena tokom eksploatacije kamenoloma od strane ABM international d.o.o. Dalje širenje površinskog kopa, prašina, buka i povećan teretni saobraćaj trajno bi narušili atraktivnost predela i umanjili turističku vrednost područja koja je istaknuta kao prioritet za razvoj opštine.
    space
  4. Flora i fauna

    Posebno sporimo kvalitet strateške procene uticaja, jer se u njoj navodi da na području nisu uočene zaštićene ni strogo zaštićene vrste flore i faune i njihova staništa! Prava istraživanja biodiverziteta ovog područja, po svemu sudeći, nisu ni sprovedena. U bazi podataka Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije nalazi se preko 1.000 podataka za 68 vrsta ptica od koji su 56 zaštićene i strogo zaštićene. Takođe, područje PDR-a je stanište za preko 1.000 vrsta insekata i najmanje 150 vrsta biljaka, od kojih su mnoge retkosti na nacionalnom i međunarodnom nivou.
    • Jastreb (Accipiter gentilis), foto: Jevgenijs Slihto, Wikimedia Commons
  5. Nekompetentnost kompanije koja je radila Izveštaj strateške procene uticaja na životnu sredinu

    Navodi sa sajta kompanije Terragold & Co jasno ukazuju da ona ne radi nezavisne studije koje podrazumevaju analizu potencijalnih posledica razvoja nekog rudarskog projekta, već tehničke ocene, studije izvodljivosti, optimizacije. S obzirom da je kompaniju sa ovakvim karakteristikama i interesovanjima angažovao investitor, možemo osnovano da sumnjamo u pristrasnost prilikom pisanja izveštaja strateške procene uticaja na životnu sredinu.
    space
  6. Uništavanje putne infrastrukture i ugrožavanje bezbednosti

    Povećanje transporta teških kamiona dodatno bi opteretilo lokalnu putnu infrastrukturu, povećalo buku i zagađenje vazduha i ugrozilo bezbednost stanovnika i posetilaca obližnjih turističkih lokaliteta.

Ovde možete detaljnije pročitati primedbe na PDR kamenoloma Ponorac