Rezultati 9. Panonskog popisa orlova u Srbiji
vreme čitanja: 6 minuta
U januaru 2026. godine organizovan je 9. Panonski popis ptica grabljivica. Ove godine fokus je bio na produženi vikend između 16. i 19. januara tokom kog su uporedo sa obilaskom vodenih staništa istraživane i obradive površine, šume i naselja u severnom, ravničarskom delu zemlje. U popisu su ove godine učestvovale brojne partnerske organizacije i eksperti iz Mađarske, Slovačke, Rumunije i Srbije. U ovoj zajedničkoj akciji popisujemo grbljivice koje su odlučile da prezime u Panonskoj niziji kada u ovaj bioregion sa severa dolaze i mali sokolovi, poljske eje, gaćasti mišari, crni orlovi.
Za orlove, ali i generalno većinu evropskih ptica grabljivica, Panonska nizija predstavlja veoma važno mesto za prezimljavanje. Od orlova, po brojnosti, već godinama unazad dominiraju belorepani kojima se pored lokalnih parova pridružuju i ptice iz drugih delova Evrope, pogotovo sa severa. Druga najčešća vrsta je krstaš, dok su suri i crni orao vrlo retki i malobrojni.
Ove godine je na Panonskom popisu ptica grabljivica učestvovalo 635 volontera koji su pokrili 1.064 UTM kvadrata od 10×10 km čime je pokrivena do sada najveća površina u Panonskoj niziji od kada se radi ovaj popis! Ukupno je na ovom velikom prostoru evidentirano 23.165 jedinki dnevnih grabljivica u sklopu 17 vrsta karakterističnih za Panonsku niziju. Od orlova zableženo je ukupno 2.552 jedinki, a od sokolova 2.900 jedinki ptica.
U odnosu na prošlu godinu, ove sezone posmatran je znatno veći broj orlova belorepana, krstaša i surih orlova, dok je bilo manje crnih orlova. Blago povećanje brojnosti zabeleženo je i kod stepskih, sivih i malih sokolova, dok je broj običnih vetruški već treću godinu u nizu u velikom opadanju. Takođe, evidentiran je značajno veći broj riđih lunja pre svega na samom zapadu Mađarske, kao i tri vste mišara koje su beležene ove godine. Moguće da je uzrok ovih „povećanja” delimično i povećanje broja posmatrača i bolja i kvalitetnija pokrivenosti UTM-ova.
Rezultati popisa za period od 16. do 19. januar 2026. godine
| Vrsta | Latinski naziv | Broj jedinki |
| Belorepan | Haliaeetus albicilla | 1.513 |
| Krstaš | Aquila heliaca | 1.019 |
| Suri orao | Aquila chrysaetos | 14 |
| Crni orao | Clanga clanga | 6 |
| Stepski soko | Falco cherrug | 174 |
| Sivi soko | Falco peregrinus | 75 |
| Mali soko | Falco columbarius | 71 |
| Crna lunja | Milvus migrans | 13 |
| Riđa lunja | Milvus milvus | 402 |
| Eja močvarica | Circus aeruginosus | 441 |
| Poljska eja | Circus cyaneus | 1.196 |
| Jastreb | Accipiter gentilis | 94 |
| Kobac | Accipiter nisus | 566 |
| Mišar | Buteo buteo | 14.658 |
| Gaćasti mišar | Buteo lagopus | 315 |
| Riđi mišar | Buteo rufinus | 28 |
| Vetruška | Falco tinnunculus | 2.580 |
Popis u Srbiji
Zahvaljujući spoljnim saradnicima, volonterima i zaposlenima DZPPS-a ovog januar je prilikom popisa pokriven najveći do sada broj UTM kvadrata, čime smo ostvarili najveću pokrivenosti severa Srbije do sada. Kod nas je zbog malog broja istraživača popis trajao malo duže, a tokom sedam dana (14-22. januar) fokusiranih pretraživanja terena 118 istraživača pokrilo je 199 UTM kvadrata i zabeležilo 4.442 jedinki ptica grabljivica iz 16 vrsta – od čega neverovatnih 270 orlova! Ipak, ove brojke su i dalje vrlo male i samo obrisi brojnosti grabljivica kakve su postojale pre samo 100 godina.
Rezultati popisa za period 14. i 22. januar 2026. u panonskom delu Srbije
| Vrsta | Latinski naziv | Broj jedinki |
| Belorepan | Haliaeetus albicilla | 241 |
| Krstaš | Aquila heliaca | 28 |
| Crni orao | Clanga clanga | 1 |
| Stepski soko | Falco cherrug | 43 |
| Sivi soko | Falco peregrinus | 15 |
| Mali soko | Falco columbarius | 21 |
| Crna lunja | Milvus migrans | 6 |
| Riđa lunja | Milvus milvus | 7 |
| Eja močvarica | Circus aeruginosus | 283 |
| Poljska eja | Circus cyaneus | 210 |
| Jastreb | Accipiter gentilis | 10 |
| Kobac | Accipiter nisus | 166 |
| Mišar | Buteo buteo | 2674 |
| Gaćasti mišar | Buteo lagopus | 4 |
| Riđi mišar | Buteo rufinus | 5 |
| Vetruška | Falco tinnunculus | 728 |
Uprkos povećanoj pokrivenosti u odnosu na prethodne godine i dalje nismo evidentirali surog orla na zimovanju koji je u Vojvodini svakako vrlo retka lutalica. Što se tiče brojnosti u odnosu na prošlu godinu trendovi prate generalne trendove za Panonsku niziju. Nastavlja se blago povećanje brojnosti za belorepana, krstaša, stepskog sokola, riđeg i običnog mišara, dok brojnost poljske i eje močvarice značajno fluktuira. Ipak, ove sezone Vojvodina je bila najvažnije područje za prezimljavanje eja močvarica sa 64% ptica skoncentrisanih na ovom malom području.
Zanimljivo je i sve brojnije zimsko prisustvo riđih mišara, kao i sada već redovno prezimljavanje riđih i crnih lunja kod nas. Najveće neprijatno iznenađenje je sada već kontinuirano izraženo opadanje brojnosti vetruški koja je inače jedna od naših najbrojnijih grabljivica. Da bi shvatili ovaj pad brojnosti evo poređenja. Na popisu 2024. je prilikom obilaska 96 UTM-ova evidentirano 1.018 vetruški, a 2026. U okviru 199 UTM kvadrata samo 728 ptica. Razlozi za ovako veliki pad brojnosti ostaje nepoznat, a zabeležen je u drugim delovima Panonske nizije.
Društvo za zaštitu i proučavaje ptica Srbije se zahvaljuje svima koji su svojim učešćem učinili da ovogodišnji Popis grabljivica bude najuspešniji do sada! Unapred se izvinjavamo ukoliko smo nekoga propustili da pomenemo. Dalje u tekstu sledi lista učesnika koji su poslali podatke ili učestvovali na terenskim istraživanjima.
M. Adamov, R. Amanović, B. Bailović, D. Bajić, I. Balog, I. Barabanova, M. Bibin, L. Bogdanović, V. Bogdanović, M. Brzak, I. Budai, M. Čeković, T. Čeliković, K. Ćerimović, B. Čuturić, S. Čuturilov., V. Cvetković, M. Cvijanović, D. Cvišić, D. Damjanac, D. Đeković, N. Diklić, M. Domanović, J. Dožai, M. Dudok, D. Fajler, Z. Frank, D. Grabovac, M. Grahovac, B. Grasl, R. Ham, Đ. Havijar, Z. Irović, L. Ivić, D. Jakšić, D. Jakšić, J. Jevdosić, N. Jokić, S. Jovanović, J. Jović, D. Jovin, M. Knežev, J. Komaromi, V. Kovačević, G. Kukobat, L. Lalević, K. Lalić, E. Lenard, A. Likarpenkova, A. Lukić, I. Mačak, Z. Manasijević, J. Mareš, M. Mareš, A. Marković, S. Marković, M. Martić, M. Melih, D. Melović, N. Mihajlović, D. Mijatov, M. Milankov, M. Milić, K. Milošević, T. Milovanoić, T. Nađ, S. Nagulov, N. Nedeljković, Z. Nikodijević, M. Nikolić, J. Nosalj, M. Ostojić, S. Panjković, S. Panjković, M. C. Pavlović, A. Pejović, A. Petrović, K. Podolskaja, S. Prekajski, S. Preradović, S. Puzović, B. Radeka, D. Radišić, G. Rakić, M. Rankov, T. Rekecki, M. Ružić, A. Rvović, V. Sabo, I. Samurović, B. Savičić, M. Šćiban, L. Sekereš, O. Sekereš, J. Šihelnik, S. Sladeček, L. Smiljković, N. Spremo, Ž. Stanimirović, M. Stanković, V. Stanojević, N. Stojnić, D. Subotin, N. Superov, O. Todorović, N. Tomić, A. Urošević, S. Ušjak, M. Vasiljević, A. Veličković, N. Veljković, I. Vezenković, F. Vezmar, M. Vidicki, A. Volkova, M. Vučanović, A. Vukčević, A. Zavišin.
Autor naslovne fotografije Slavko Rošul



















