
Kraj za olovnu sačmu u Evropi – izglasana potpuna zabrana
Evropski parlament je 8. oktobra 2026. godine izglasao zabranu upotrebe olovne sačme na teritoriji cele Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora i Severne Irske. Nakon sedmogodišnjeg prelaznog perioda, olovna sačma biće zabranjena svuda – ne samo na vlažnim staništima gde zabrana važi od februara 2023, već i na svim kopnenim područjima i u sportskom streljaštvu. Uz odluku o ograničavanju olova u ribolovačkom priboru donetu letos, u većini zemalja Evrope zatoriće se glavni putevi kojima ovaj teški metal dospeva u prirodu.
Iako je olovo zbog ekstremne toksičnosti odavno izbačeno iz benzina, boja i cevi, kroz lov, streljaštvo i ribolov u životnu sredinu EU i dalje se godišnje raspe preko 44.000 tona ovog otrova. Jedan patron za sačmaricu ispušta desetine ili stotine sitnih kuglica koje se ne mogu očistiti iz prirode. Ptice ih gutaju misleći da su kamenčići koji im pomažu u varenju hrane, a samo jedna kuglica dovoljna je da izazove smrtonosno trovanje.
Ovo zagađenje godišnje usmrti oko milion ptica i ugrožava najmanje 92 vrste. Novom zabranom, uz prelazak na netoksične alternative poput čelične sačme, biće zaštićeno 135 miliona ptica i oko milion dece izložene riziku putem konzumiranja mesa divljači. Korist će imati brojne vrste – od divljih pataka, labudova i plamenaca, preko surog orla, belorepana, beloglavog supa i bradana, pa sve do mrkog medveda koji se truje jedući iznutrice ustreljene divljači. Ipak, borba organizacije BirdLife se nastavlja jer olovna zrna (za karabine) nisu obuhvaćena ovom odlukom, a upravo ona izazivaju sekundarno trovanje kod lešinara i grabljivica.
„Decenijama znamo da olovo truje ptice i ljude, a danas je Evropa konačno reagovala. Ovo je značajna pobeda za lešinare, orlove i labudove, kao i za decu koja jedu meso divljači. Sada želimo da vidimo pravilnu primenu na terenu i nastavićemo da radimo sve dok i olovna zrna ne budu obuhvaćena zabranom“, poručila je Marion Besol iz organizacije BirdLife Evropa.
U Srbiji se svake godine ispali oko 5,5 tona olova, odnosno oko 20 miliona olovnih kuglica. Posebna opasnost preti sa ribnjaka koji se prostiru na oko 13.000 hektara i predstavljaju važna staništa za ptice močvarice, gde olovo preko ribljeg tkiva i divljači lako dospeva u lanac ishrane i do naših tanjira.
Iako je Srbija još 2018. godine ratifikovala međunarodni AEWA sporazum o zaštiti migratornih ptica vodenih staništa, konkretna zakonska zabrana stupila je na snagu tek početkom prošle godine. Od 15. februara 2025. godine i kod nas je zabranjeno ispaljivanje, ali i samo nošenje (sa namerom pucanja) municije sa udelom olova od 1% ili više u močvarnim područjima i u zaštitnom pojasu od 100 metara oko njih. Ova zabrana obuhvata sve prirodne i veštačke vodene površine – reke, potoke, jezera, bare, tresetišta i ribnjake.
„Zabrana olovne sačme na vodenim staništima u Srbiji važan je prvi korak, ali propis na papiru ne znači mnogo bez dosledne kontrole i primene na terenu. Odluka Evropskog parlamenta pokazuje da je budućnost lova u netoksičnim alternativama i nadamo se da će Srbija uskoro pratiti ovaj primer i u potpunosti izbaciti olovo iz prirode, štiteći time i divlje vrste i zdravlje naših građana“, istakao je Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
naslovna fotografija: Rendgenski snimak orla krstaša ubijenog olovnom sačmom, foto: DZPPS arhiva


